Magnetic Resonance Imaging (MRI) - Magnetna rezonanca


Magnetna rezonanca je visoko sofisticirana radioliška dijagnostička metoda poznata još od 1946. godine, kada je koristila samo za hemijsku analizu i biološke naučne studije. Od 1973. godine, magnetna rezonanca se razvila u tehnološkom smislu i od tada se koristi u medicinskoj radiološkoj dijagnostici uz velike potencijalne mogućnosti.

mri-1.jpg


piše: prim. dr. Enver Šabićpoliklinika "Sunce" Zenica


MR radi na principu fizičkog efekta rezonancije nukleona atoma (vodonika) koji posjeduje magnetne osobine i reaguje u magnetnom polju. Ukoliko ove jezgre izložimo snopu usmjerenih radiotalasa, magnetni momenat nukleona zaokrene se u odnosu na smjer prvobitnog polja. Kada isključimo izvor radiotalasa, oni se vraćaju u prvobitni položaj i tada emitiraju signal u vidu elektromagnetnih talasa. To vrijeme traje, a naziva se "vrijeme relaksacije" spina.

Elektromagnetni talasi u toku relaksacije nukleona predstavljaju signale u vidu analognih informacija koje se kompjuterski obrađuju i kao konačan rezultat imamo MR sken (sliku). Ovi snimci se mogu arhivirati i pohraniti na duže čuvanje. MR omogućava kristalno jasan prikaz organa cijelog tijela, kao i njihove patološke promjene.

Zahvaljujući softverskom rješenju, omogućena je karakterizacija tkiva: tećnost, hrskavica, solidno tkivo, edem, hematom, svježa krvarenja. Slike dobivene MR predstavljaju distribuciju atoma vodonika u tkivu. Snimci MR jako podsjećaju na snimke dobivene CT-om, ali su ipak potpuno drugačije, jer signal MR sadrži informacije ne samo o gustini nukleona atoma, njihovoj povezanosti, te o utjecaju sredine u kojoj se nalaze. To je, zapravo, informacija ne samo o morfologiji tkiva kao kod CT-a, već informacija o hemijskim i fizikalnim karakteristikama tkiva.

Kako se metoda izvodi?

Sunce Zenica

Pregled MR, bilo kojeg dijela tijela, obavlja inžinjer medicinske Radiologije uz prisistvo doktora (specijalista Radiološke dijagnostike).

MRI - pregled u prosjeku traje od 15-20 minuta.

Tokom pregleda, pacijent mora skinuti sve metale sa sebe: nakit, proteze, odjeću koja ima metalne dijelove, šnale, obuću. Pacijent ulazi ležeći u MR aparat, a prethodno se postavlja zavojnica (coil) u zavisnoszi od toga koji se organ pregleda. Pacijent obično leži na leđima. Kada se pacijent postavi u aparat, ima audio i video nadzor i komunikaciju sa osobljem, tako da je u potpunosti bezbijedan i siguran. Ako se treba učiniti MR malom djetetu, tada se dijete sedira ili uspava, prije samog pregleda, a ukoliko to nije moguće, onda se pregled učini u općoj anesteziji.

Kod male djece majka ili otac u toku pregleda mogu biti uz svoje dijete. Odrasli pacijenti su sami u prostoriji za pregled, ali inžinjer medicinske Radiologije stalno prate bolesnika kroz observacioni prozor (ima audio i video nadzor i komunikaciju sa osobljem) i pacijent može razgovarati sa osobljem preko intercoma.

Svaki odrasli pacijent u toku pregleda drži u ruci signalnu pumpicu (tzv. PANIK PUMPICA) tako da, ukoliko osjeti bilo kakvu nelagodu, tjeskobu ili strah, kao i bol, pritiskom na pumpicu signalira radiologu ili inžinjeru medicinske radiologije i pregled se odmah prekida i provijerava stanje pacijenta.

Zašto se radi?

MR se koristi za pregled mnogih dijelova tijela, uključujući:

  • Pregled glave: mozak, kraniocervikalni prijelaz, stražnja lubanjska jama, pontocerebelarni uglovi, unutrašnje uho,sinusi i sve ostalo.
  • Pregled vrata: spinalni kanal, mehke strukture vrata, traheje i jednjak.
  • Pregled toraksa (grudnog koša): torakalni spinalni kanal, srce, sredogruđe.
  • Pregled lumbosakralnog spinalnog kanala i okolnih struktura.
  • Pregled abdomena: jetra, žučni mjehur, gušterača, slezena, nadbubrežne žlijezde, bubrezi, velike krvne žile, limfni čvorovi.
  • Pregled male zdjelice: mokračni mjehur, uterus, prostata, ovariji, testisi, vezikule seminales, uretra.
  • Pregled zglobova: koljeno, koksofemoralni, skočni, ručni, temporomandibularni i drugi zglobovi u ljudskom tijelu.
  • Pregled tjelesne muskulature: extremiteta, grudnog koša i abdomena.
  • MR angiografija (MRA), neinvazivna i komforna metoda prikaza krvnih žila glave, vrata, toraksa, abdomena male zdjelice i extremiteta.

MR signali i MR snimci ovise o sljedećim parametrima:

  • gustoća protona
  • T1 i T2 vrijeme
  • TR- vrijeme repeticije
  • TE- vrijeme ehoa.

Kako se pripremiti?

Prije pregleda Magnetnom rezonancom, doktor ili inžinjer medicinske Radiologije treba da zna:

  • Da li pacijent ima u sebi željezne predmete. MR ne smiju obavljati pacijenti sa ugrađenim pace-makerom ili sa metalnim kopčama nakon operacije unutrašnjih dijelova tijela. Na sebi pacijent ne smije imati nikakve željezna predmete: sat, metalne proteza, magnetna kartica, ginekološka spirala koja sadrži željezni dio, kao i električni aparati sa metalnim dijelovima.
  • Ukoliko su pacijenti uplašeni ili uznemireni, mogu prije pregleda uzeti sedativ za relaksaciju.

Vrlo je važna činjenica da MR nema štetno djelovanje i mogu je raditi trudnice i mala djeca. Postoji više vrsta kontrastnih sredstava koja se primjenjuju radiološkoj dijagnostici magnetnom rezonancom: intravaskularna-ekstracelularna paramagnetna, hepato-specifična kontrastna sredstva, hepatobilijarna kontrastna sredstva, retikuloendotelijalna kontrastna sredstva. Kod nas se koristi kontrastno sredstvo Gd-DTPA, a aplicira se iv. putem i pretraga se dopunjuje postkontrastno u triplanarnoj ravni skeniranja u T1 vremenu relaksacije.

Kakav je osjećaj?

Čovjek može osjetiti strah prije samog pregleda, a taj strah je vezan za strah od nepoznatog ili strah od otkrivanja dijagnoze. Neki ljudi osjete uznemirenost i strah od zatvorenog prostora (klaustrofobija) kada su u samom skeneru. Ukoliko će pregled trajati duže, pacijent može prije pregleda popiti neki sedativ. Treba napomenuti da tokom rada i snimanja, koje je potpuno bezopasno, MRI aparat pravi značajnu buku dok radi i generiše sliku.

Rizici

Kod pregleda MR postoje i kontraindikacije, koje se dijele u dvije grupe:

  1. apsolutna kontraindikacija: pacijenti sa ugrađenim pace-makerima ili predmetima od feromagnetnih materijala,
  2. relativna kontraindikacija: klaustrofobija, nemirni pacijenti i mala djeca koju treba anestezirati.

Za sada nema poznatog štetnog djelovanja kod pregleda MRI!

Rezultati testa

Nakon pregleda nalazi budu završeni isti dan ili kod težih nalaza za 2-3 dana. Za razliku od CT, kod MR je moguće snimanje u više projekcija (osim transverzalne i u sagitalnoj, a i u koronalnoj), uz veću prostornu i kontrastnu rezoluciju. Korištenjem kontrastnih sredstava omogućena je bolja vizualizacija pojedinih organa, a samim tim i tačnija dijagnoza.

Na šta obratiti pažnju?

Razvojem tehnologije, cijene MR aparata i pretrage postaju prihvatljivije i predviđa se da će MR potisnuti mnoge radiološke metode koje koriste štetno jonizirajuće zračenje. Pojačanjem softverske tehnologije, skraćuje se vrijeme pregleda, a kvalitet slike postaje znatno bolji i efikasniji za krajnju analizu razlikovanja patološkog od normalnog tkiva kod čovijeka što i jeste cilj savremene dijagnostike u RADIOLOGIJI.


POLIKLINIKA "S U N C E" se nalazi u Zenici, Štrosmajerova 11, telefoni:  062 442 560; 032 442 560; 032 442 561 / 032 442 564


mri-scan.jpg

Komentari

Budi prvi da objaviš svoj komentar!

Objavi komentar


Electronic Medical Information System EMIS
Content and opinions in this site is subjected to the copyright.
Copyright www.emis.ba